Kraj ere plinskih kotlova u Hrvatskoj do 2040. godine: Izazov za potrošače i državu

Europa se kreće prema održivijoj budućnosti, donoseći odluke usmjerene na povlačenje fosilnih goriva iz građevinskog sektora. Sporazum između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o izmjeni direktive o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasne ciljeve - do 2040

godine zgrade u EU neće se moći grijati fosilnim gorivima, uključujući plin.

U Hrvatskoj, gdje su kotlovi na plin popularni, ova promjena može predstavljati izazov. Program "Čisti zrak" pridonio je kupnji 230 tisuća plinskih kotlova od 2018. godine, što naglašava koliko su ti uređaji rasprostranjeni.

Ipak, ključni datumi povezani s povlačenjem plinskih kotlova u Hrvatskoj već su određeni. Od 2030. godine neće se ugrađivati u nove zgrade, a od 2027. godine energija iz tih kotlova bit će opterećena dodatnom naknadom. Očekuje se da će prodavači goriva te troškove prenijeti na potrošače, što može značajno podići cijene

grijanja na plin.

Međutim, postoje određeni izuzeci, kao što su ranija sufinanciranja u okviru različitih programa. Ipak, uvođenje ETS 2 učinit će korištenje plina sve skupljim već nakon 2027. godine.

Troškovi grijanja na plin rast će iz godine u godinu, prema procjenama Foruma Energije. Emisija tone CO2 2027. godine mogla bi koštati 225 kuna, a za 11 godina već preko 1 tisuću kuna. U 2037. godini grijanje na plin bit će skuplje za više od 60 posto nego u 2027. godini.

S tim u vezi, alternativni, ekološki prihvatljiviji izvori energije, kao što su toplinske pumpe ili solarni kolektori, postaju atraktivniji kako za ekološki osviještene potrošače, tako i za državu, koja nastoji ispuniti ambiciozne ciljeve povezane s

zaštitom okoliša.